Najčešće bolesti koje prenose krpelji su lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis. Osobe s visokim rizikom od izloženosti krpeljima su ljudi koji se bave profesionalnim ili rekreacijskim aktivnostima u prirodnim žarištima krpelja, kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, penjači, lovci, planinare i turiste.
Krpelji najčešće prenose lajmsku boreliozu, bakterijsku bolest koju karakteriziraju širenje ovalnih ili prstenastih crvenih mrlja kože s blijedom sredinom.
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je prošle godine u Hrvatskoj registrirano 470 oboljelih od lajmske borelioze, au 2013. godini 661. Broj oboljelih u stalnom je porastu u posljednjem desetljeću.
Prema zemljopisnom rasporedu, najviše oboljelih od borelioze je u Zagorskoj, Mejimuljskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, te u Zagrebu i okolici.
Sjeverozapadna Hrvatska prirodno je leglo druge po učestalosti bolesti koju šire zaraženi krpelji, virusnog meningoencefalitisa, od koje zadnjih desetljeća godišnje oboli 40-ak ljudi, a lani su zabilježena 22 slučaja.
Bolest je karakterizirana groznicom, glavoboljom, umorom, slabošću i bolovima u mišićima. Kod malog broja pacijenata bolest zahvaća moždane ovojnice, uzrokujući simptome poput jakih glavobolja, ukočenosti vrata, mučnine i povraćanja, a također može uzrokovati upalu u mozgu koja može dovesti do smetenosti.
Srećom, samo nekoliko krpelja se zarazi štetnikom kada se hrane šumskim životinjama. Odgovarajuća temperatura i vlažnost važni su za aktivnost krpelja, tako da je broj krpelja najveći u proljeće i rano ljeto, a mogu se vidjeti i u ranu jesen.
U kopnenom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i za čovjeka najopasniji šumski krpelj, dok je u priobalju najopasniji pseći krpelj koji može izazvati mediteransku pjegavku. U 2013. godini šest je oboljelih, a prošle godine samo dvoje.
Stručnjaci savjetuju da ljudi koji su u prirodi u ovo vrijeme trebaju nositi prikladnu odjeću i obuću kako bi se zaštitili – dugih rukava, nogavica u čarapama i zatvorene cipele. Hodajte označenim stazama i izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjeće na grmlje i tlo.
Preporučuju i korištenje sredstava za zaštitu od krpelja na otkrivenim dijelovima tijela te obavezne preglede i tuširanja nakon povratka iz prirode.
Ako nađete krpelja na koži ili odjeći, uklonite ga što je prije moguće. Posebnu pozornost pri pregledu treba obratiti na dijelove tijela gdje je koža osjetljivija – iza ušiju, potiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, iza koljena i stražnjicu. pupak, dok se krpelji kod djece najčešće pojavljuju na glavi.