Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra slave prepodobnog Ksenofonta i Mariju.

Prepodobni Ksenofont i Marija bili su ugledni i bogati građani Carigrada i živjeli su u 5. vijeku. Priča kaže da su bili veliki hrišćani i da su svu svoju pažnju posvetili tome da i sinove Jovana i Arkadija, vaspitaju u istom duhu.

Međutim, kada su im djeca odrasla, porodicu je zadesila velika nesreća – brod kojim su Jovan i Arkadije plovili ka Bejrutu u kome je trebalo da nastave školovanje zahvatila je velika oluja.

Momci su se spasli, ali su ih talasi izbacili na različite obale, tako da su obojica mislili da je onaj drugi poginuo. Kako su braća bila veoma privržena jedan drugom, od tuge su obojica riješili da se zamonaše i u vjeri pronađu utjehu za svoj bol.

Sa druge strane, Ksenofont i Marija su mislili da su im se oba sina udavila. Skrhani tugom, nakon dvije godine su došli u Jerusalim da se poklone svetinjama. Slučajem, bilo je to u isto vrijeme kada su i Jovan i Arkadije došli u ovaj grad.

I tako se u Jerusalimu, prema priči, dogodilo veliko čudo i ponovno spajanje ove porodice. Prvo su se susreli Jovan i Arkadije, a onda i Ksenofont i Marija sa njima.

Presrećni roditelji su tada shvatili da su djeca najveće blago koje čovjek može da ima i sve svoje bogatstvo su razdijelili siromašnima pa su se i oni zamonašili.

Članovi ove čestite porodice živjeli su posvećeni Bogu sve do kraja svog života.

Njihov praznik danas je praznik svakom doma u kome vlada mir i sloga i u kome spone ljubavi povezuju roditelje i njihovu dhecu.

Kod Srba je postojao običaj koji se ponegdje i do danas održao da porodice na ovaj dan zajedno odlaze u crkvu i pale svijeće – roditelji za Ksenofonta i Mariju, a djeca za Jovana i Arkadija.

Svi bi trebalo da se pomole za zdravlje i da ostatak dana provedu zajedno u šetnji i druženju. Vjeruje se da će članove te porodice sreća pratiti preko cijele godine, piše Stil.